Znamenitosti grada Paga
Opis i lokacije najznačajnijih znamenitosti grada Paga
Kula Kamerlengo
Kula Kamerlengo u izvornom obliku više ne postoji. Danas se u prostorima nekadašnje kule smjestila gradska uprava, a tijekom ljetnih mjeseci Gradska vijećnica služi kao izložbeni prostor za razne likovne umjetnike.
Crkva Svetog Frane
Crkva sv. Frane nalazi se u sjevernom dijelu stare gradske jezgre. Podignuta je u drugoj polovici 15. stoljeća, a radovi na pročelju potrajali su do sredine drugog desetljeća 16. stoljeća. Uz ovu crkvu bio je samostan franjevaca konventualaca koji je ukinut 1785. godine. U crkvi nema velikih umjetnina, ali su sačuvane nadgrobne ploče paških uglednih obitelji s grbovima i natpisima, a među njima je i spomen-ploča Elizabete, kćeri paškog kneza Jerolima Bragadina. Inače, u crkvi sv. Frane se održavaju za trajanja Paškog kulturnog ljeta koncerti ozbiljne glazbe što ih organiziraju Nina i Lovro Pogorelić. To je najvažniji i najatraktivniji dio Paškog ljeta.
Benediktinski samostan
Samostan paških benediktinki započet je s izgradnjom odmah po utemeljenju novoga Paga i posvećen je sv. Margariti Djevici i Mučenici na spomen nekadašnjoj crkvi i samostanu u Starom Gradu. Uz samostan podignuta je crkva Navještenja Marijina, a dovršena je 1483. godine. Kapelu sv. Nikole, kasnije Gospe od Milosrđa, ugledna paška plemenitaška obitelj Mišolić povjerava izradu majstoru Jurju Dalmatincu, a on kasnije svom učeniku Radmilu Alegretiju. Nakon obnove crkve, kapela je u potpunosti restaurirana i dovedena u prvotno stanje te stoga predstavlja najvrjedniji arhitektonski spomenik gotičko-renesansnog stila u Pagu.
Magazini soli – znamenitosti grada Paga
Skladišta soli su građevine spomeničke kategorije i nalaze se nasuprot gradske jezgre na Prosiki. Svjedok su utilitarne arhitekture prošlih vremena koji svjedoče o važnosti proizvodnje soli za Pažane. Prva tri skladišta podignuta su u 17. stoljeću, a ostalih šest za vrijeme Druge austrijske uprave.
Vidikovac Gradac – znamenitosti grada Paga
S vidikovca Gradac se pruža najljepši panoramski pogled na samu jezgru Paga. Gradac se nalazi na cesti koja spaja Pag i Novalju.
Kula Skrivanat – znamenitosti grada Paga
Kula Skrivanat je jedina postojeća od devet kula koje su branile grad Pag. Sagrađena je u 15. stoljeću i sačuvana je u izvornom obliku. Danas uz kulu prolazi šetnica, a u ljetnim mjesecima u njoj se održavaju razne kulturno – zabavne manifestacija poput nastupa klapa, pjevačkih zborova, kazališnih predstava,, ljetnih radionica i sl.
Vrh Sveti Vid
Sveti Vid je najviši vrh otoka Paga, a nalazi se na visini od 348 metra nadmorske visine. Tu je izgrađena crkvica sv. Vida podignuta u 14. stoljeću. S vrha se pruža pogled na većinu otočnih naselja; Pag, Kolan, Šimuni, Mandre i Košljun te susjedne otoke: Rab, Lošinj, Silbu, Olib i Maun. Do vrha Svetog Vida može se doći s nekoliko označenih planinarskih staza; od Dubrave usponom prema vrhu te od Kolana. Novouređenom stazom od stare jezgre Šimuna moguć je prilaz i automobilom.
Knežev dvor
Knežev dvor se nalazi nalazi se na glavnom gradskom trgu , a podignut je u 15. stoljeću te dovršen pod upravom kneza Tome Zorzija. Stoljećima je bio sjedište gradske i otočne uprave. Od mletačkih vremena pa sve do prvih desetljeća 19. stoljeća u dvoru je stanovao knez, a kasnije gradski rektor i sudac upravitelj. U dvorištu Kneževa dvora nalazi se bunar s ukrašenom krunom i grbovima paških knezova. Na podignuću Kneževa dvora sudjelovali su šibenski i zadarski majstori Dalmatinčeva kruga. Sam ulaz u dvorište (atrij) resi jedan od najljepših paških portala podignut kako svjedoči natpis iz 1467. godine. Stilske osobine pokazuju da je portal napravljen pod utjecajem majstora Jurja Dalmatinca i odaje ruku Ivana Pribislavića.
Danas je Knežev dvor preuređeni spomenik kulture koji tijekom ljetnih mjeseci služi za izvođenje predstava, nastupa klapa na Paškom kulturnom ljetu.
Gradske zidine
Grad Pag su do polovice 19. stoljeća opasavale su velike i lijepe zidine s obrambenim kulama. Pag je imao nekoliko gradskih vrata, a najveća su bila na predjelu Katine koja su se zvala Porta Marina od kojih je sačuvan navratnik kneza Nikole Tiepola, a južnije od njih bila su Mala vrata. Kula Skrivanat podignuta je kako svjedoči natpis s grbom kneza Tome Zorzija 1468. godine te je s dijelom sačuvanih gradskih bedema najbolje sačuvani ostatak obrambenog sustava grada Paga. Danas uz kulu prolazi šetnica, a u ljetnim mjesecima u njoj se održavaju razne kulturno-zabavne manifestacije poput nastupa klapa, pjevačkih zborova, kazališnih predstava i ljetnih radionica. Današnja zgrada gradske uprave podignuta je na nekadašnjoj kuli Kamerlengo 1906. godine. Na njenom je mjestu za potrebe tadašnje Obćine Pag zgradu podigao poznati paški načelnik Frane Budak. Dio južnih gradskih zidina vidljiv je tek djelomično na južnom dijelu grada na jugu predjela Katine.
Most Katine
Novi most koji povezuje novi Pag s Prosikom zamijenio je betonski most izgrađen početkom 20. stoljeća. Današnji most je nešto izmijenjena replika starog mletačkog mosta podignutog 1737. godine po nacrtima poznatog mletačkog arhitekta Giambattiste Lodolija.
15. Meridijan
Grad Pag je već krajem 19. stoljeća imao jedan od prvih sunčanih satova u Europi. Oznaka 15 meridijana nalazi se oko pet kilometara od Paga na makadamskom putu u predjelu Sveta Marija Magdalena, a u liniji presjecanja nalazi se mramorni znamenik.
Crkva Svetog Jurja
Crkva sv. Jurja zaštitnika grada i otoka Paga započeta je s gradnjom prije 1465. godine, a njena je gradnja trajala do konca 15. stoljeća. Krajem 16. stoljeća crkva je bila produžena i dobila je današnje pročelje renesansnog oblika koji je osim samog korpusa crkve obuhvaćala jednu pomoćnu prostoriju namijenjenu za sjedište bratovštine sv. Jurja, koja je u gradu uživala veliki ugled.
Crkva je izdužena, jednobrodna, pravokutna građevina s četvrtastom apsidom. Apsida je presvođena prelomljenim valjkastim svodom. Gotički su vitki i šiljasti prozori na južnom bočnom zidu crkve. Na pročelju se nalazi portal s lunetom u kojoj je nekoć stajao reljef lava sv. Marka. Konačan pečat građevini daje pročelje koje završava središnjim polukrugom s bočnim četvrtinama kruga u stilu zrele renesanse.
U obnovljenoj crkvi redovito se održava Služba Božja na blagdan sv. Jurja zaštitnika. Crkva se koristi kao izložbeni prostor.
Zborna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije
Crkva Marijina Uznesenja u Pagu nalazi se na glavnom gradskom trgu i najvrjedniji je spomenik sakralnog graditeljstva u Pagu. Kamen temeljac crkve položen je 18. svibnja 1443. godine čime je započela njena dugotrajna gradnja.
Na njoj su radili šibenski i zadarski majstori. Izvori potvrđuju imena Jurja Dalmatinca, zadarske graditelje Pavla Jurja Dimitrova, Marka Andrijića i Nikole Alegretija. Luneta portala visoke je umjetničke vrijednosti, vjerojatno je rad Ivana Pribislavića ili Petra Berčića.
Crkva je u kanonskom gledištu kolegijata, do dana današnjeg sa zborom kanonika na čelu kojih stoji kaptolski arhiprezbiter s naslovom mitronosnog opata sv. Petra, baštinjenog iz drevnog samostana sv. Petra Apostola na Prosiki.
Stari grad Pag
Stari grad Pag nalazi se kilometar južno od današnje gradske jezgre. Nekada veliki i bogati grad, danas je bogato arheološko nalazište i svetište. Sačuvana je Crkva sv. Marije u romaničkom stilu u kojoj se nalazi kip Majke Božje te ruševine franjevačkog samostana. Pažani tradicionalno svake godine na dan Velike Gospe hodočaste iz Starog grada prema novom Pagu noseći kip Blažene Djevice Marije. Zavjetna procesija pojavila se 1885. godine. U gradu Pagu se 1852. godine pojavila kolera koja je harala u intervalima. Da bi se spriječila zaraza, tih godina iseljena su sva groblja iz grada i crkava. Na dan Vele Gospe davne 1885. godine Pažani su se spontano okupili u Starome gradu oko Gospina kipa, moleći ju da spasi ljude od opake bolesti. Uzeli su na ruke Gospin kip i doveli ga u pašku Zbornu crkvu. Zadnje žrtve kolere pokopane su 16. kolovoza te godine, na blagdan Sv. Roka. Tada su se Pažani zavjetovali da će svake Velike Gospe donijeti kip u Pag i da će ona 22 dana, do Male Gospe, biti u Zbornoj crkvi kako bi joj vjernici zahvalili i molili se za spas, zdravlje, mir i ljubav.
Izvor: TZGPAG