Okolica

Okolica Nacionalnog parka Sjeverni Velebit

Okolica Nacionalnog parka obiluje raznim zanimljivostima. Osnovnu privlačnost ovog područja čini mozaičan krajolik s raznovrsnim prirodnim i kulturno-povijesnim sadržajima. Od aktivnosti u okolici nacionalnog parka moguće je pješačenje kroz prirodu, planinarenje, brdska vožnja biciklom, fotografiranje, turno i nordijsko skijanje, rekreativni ribolov te obilazak speleoloških objekata.

Najpotpunije uvjete za odmor u ruralnom ambijentu imaju mjesta u predgorskim udolinama sjevernog Velebita – Krasno, Kosinj i Kuterevo. Zbog blizine Nacionalnog parka prikladna su i kao baza dnevnih izleta na Velebit kao i na plaže i ribarska mjesta na jadranskoj obali.

Krasno

U srcu Velebita, u slikovitoj Krasnarskoj dulibi na 800 m n.v. smjestilo se selo Krasno, najveće planinsko naselje na Velebitu sa svojih 500-tinjak stanovnika. Godišnje Krasno posjete tisuće ljudi koji najčešće hodočaste marijansko svetište ponad sela ili idu na izlete u Nacionalni park. Do Krasna se stiže autocestom preko Otočca ili se može stići Jadranskom magistralom, vozeći se 22 kilometra cestom Sveti Juraj – Krasno. Krasno je izvrsna lokacija i za posjet okolnim selima i mjestima – Senju, Kuterevu, Kosinju, Otočcu i Gackoj dolini.

Kuterevo

Na cesti od Otočca prema Krasnu nalazi se podvelebitsko selo Kuterevo koje broji oko 570 stanovnika. Stanovništvo se bavi uglavnom poljoprivredom i stočarstvom, a Kuterevci su posebno poznati po svojim rukotvorinama u drvetu. Mjesto ima dobro sačuvanu ruralnu arhitekturu i narodne običaje. Kuterevo je nadaleko poznato i po utočištu za mlade medvjede koji se mogu vidjeti iz neposredne blizine.

Kosinj

Preporučljivo je posjetiti i selo Kosinj koje se nalazi u prekrasnoj Kosinjskoj dolini i jedno je od najživopisnijih podvelebitskih naselja. Kosinjska dolina sastavni je dio ličke zaravni koju karakteriziraju čist zrak i netaknute prirodne ljepote. Arheološka nalazišta svjedoče o životu u dolini još u starorimsko doba. Kroz srce kosinjske doline svojim vijugavim tokom probija se rijeka Lika, druga ponornica po dužini u Europi. Na sjeveru Kosinja nalazi se stjenovit vrh Kalić s kojega se pruža prekrasan pogled na Krasno, Perušić, Kosinjsku dolinu i velebitske vrhove. U idiličan prirodni okoliš savršeno se uklapa i tradicionalna lička arhitektura kojom selo obiluje. Znamenitost Kosinja je i 70 metara dug Kosinjski most preko rijeke Like. Most spaja Gornji i Donji Kosinj, a karakterističan je po otvorima u lukovima koji imaju funkciju rasterećenja vodenog vala prilikom udara na most.

Gacka dolina i Otočac

Grad Otočac stari je hrvatski gradić smješten na obali rijeke Gacke. U njegovoj okolici nalazi se nekoliko arheoloških nalazišta, prekrasna Vrila Gacke te prelijepa Gacka dolina s mogućnostima seoskog, lovnog i ribolovnog turizma. Područje Gacke doline naseljeno je još u kasno brončano doba, a postoji i nekoliko hramova boga Mitre. Kulturno-povijesna baština Sinca i Gacke bogata je arheološkim nalazima ilirske kulture.

Rijeka Gacka jedna je od najljepših ponornica u Hrvatskoj, ima svoj prirodni izvor u Tonković vrilu koje se nalazi u selu Sincu. Odlikuje ju čista i bistra voda izuzetno bogata biljnim i životinjskim svijetom. Posebno je poznata u svijetu po autohtonoj potočnoj pastrvi, a obiluje i speleološkim nalazištima i vrelima. Ovaj prirodni raritet predstavlja geomorfološki i hidrološki spomenik prirode.

Kao ostatak tradicijskog graditeljstva posebno se ističu očuvane mlinice za mljevenje žita koje turisti mogu razgledavati. Sačuvana je i tradicionalna narodna nošnja, glazbeni izričaj žitelja, tamburica, narodni ples te mnogi običaji poput “gackog prela” i “čijane”, “valjanje biljaca” i ” stupanje sukna”.

Senj

Senj se smjestio podno obronaka Kapele i Velebita i jedan je od najstarijih gradova na Jadranu. Tijekom povijesti bio je važno prometno, kulturno i trgovačko središte ovoga dijela jadranske obale. Danas je Senj poznato turističko odredište u koje tijekom ljeta dolazi mnoštvo stranih i domaćih turista. Najpoznatija je znamenitost grada Tvrđava Nehaj, utvrda sagrađena na brdu Nehaj 1558. godine. Od svoje izgradnje tvrđava je služila kao vojna utvrda uskocima koji su je koristili kao mjesto s kojega su branili grad Senj, te pripremali napade na Turke i Mletke. Senj je također poznat po snažnom vjetru buri koja puše s obronaka Velebita prema moru i nerijetko zaustavlja promet na Jadranskoj magistrali. Nadaleko su poznate i senjske karnevalske svečanosti.

Park prirode Velebit

Kao prirodni fenomen osebujnih reljefnih i vegetacijskih vrijednosti, cijela planina Velebit zaštićena je kao park prirode i uvrštena u UNESCO-ov popis rezervata biosfere. Uža područja unutar parka prirode – Paklenica i Sjeverni Velebit – izdvojena su kao nacionalni parkovi.

Privlačnost Velebita sadržana je u spletu impresivnih reljefnih oblika i florističkog bogatstva, upotpunjenih spektakularnim krajolicima.

Atraktivnošću panorame kamena i mora osobito se izdvaja zaljev Zavratnica kod Jablanca. Zavratnica je jedna od najljepših uvala Jadranske obale, a zbog svojih je prirodnih vrijednosti 1964. godine proglašena zaštićenim krajolikom. Do nje se može doći pješačkom stazom uz more iz Jablanca ili se u uvalu može spustiti iz sela Zavratnica planinarskom stazom.

Najznačajniji speleološki objekt, ne samo Velebita nego i Hrvatske, zasigurno su Cerovačke špilje. Zbog jedinstvene ljepote i brojnih nalaza iz davne prošlosti proglašene su geomorfološkim spomenikom prirode. Cerovačke špilje jedan su od najvećih uređenih špiljskih kompleksa u Hrvatskoj. Nalaze se na obroncima južnog Velebita, četiri kilometra od Gračaca, na cesti prema Kninu.