Zaštićene biljne vrste
Neke zanimljive i zaštićene vrste Nacionalnog parka Sjeverni Velebit
Zbog količine materijala sadržaj je podijeljen na dvije zasebne ali povezane stranice.
Planinski stolisnik (Achillea clavennae) Jako je aromatična planinska biljka Alpa i Dinarida. Raste busenasto na kamenjarskim travnjacima i vapnenačkim stijenama. Srebrnkasto je sivozelen i bijelih cvatova, krupnijih u odnosu na obični stolisnik (A. millefolium). Stabljika i listovi su joj gusto obrasli finim dlakama, što im daje baršunastu (pustenastu) teksturu. Planinski stolisnik je otporan na vrućinu i sušu, kao i većina kamenjarskih vrsta. U Hrvatskoj je zaštićen zakonom i nalazi se na Crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske, u kategoriji gotovo ugrožena. Cvate od srpnja do rujna.
Kitajbelov pakujac (Aquilegia kitaibelii) Endem je zapadnog Balkana. Raste na točilima i u pukotinama stijena planinskih predjela. Listovi su mu modrozeleni i s obje strane fino dlakavi. Neobični ljubičasti cvjetovi na dugačkim stabljikama pognuti su prema dolje, nalik na kapuljače. Latice imaju cjevaste produžetke – ostruge. Nazvan je po mađarskom botaničaru i kemičaru, Pálu Kitaibelu, koji je bio jedan od prvih istraživača velebitske flore. U Hrvatskoj je zakonom strogo zaštićen i nalazi se na Crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske, u kategoriji gotovo ugrožena. Cvate od lipnja do kolovoza.
Zimzelena medvjetka (Arctostaphylos uva-ursi) Široko je rasprostranjena u hladnim predjelima sjeverne zemljine polutke, kao što su sjeverni krajevi i planinska područja Europe, Sjeverne Amerike i Azije. Medvjetka je nizak grm čvrstih kožastih listića, bijelih zvonastih cvjetova i okruglih jarkocrvenih plodova. Odavno se koristi u liječenju bolesti mokraćnog sustava. Zbog prekomjernog sabiranja u prirodi, nalazi se na Crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske, u kategoriji osjetljiva, te je zakonom strogo zaštićena vrsta. Cvate od travnja do lipnja.
Hajnaldova nevesika (Athamanta turbith subsp. haynaldii) Endemična je biljka zapadnog Balkana, a znanstvenici su je prvi put opisali upravo na Sjevernom Velebitu. Raste na gorskim stijenama i točilima, a odlikuju je višestruko perasti listovi te cvatovi u obliku štita. Izgledom podsjeća na druge biljke iz porodice štitarki, poput svakom poznate mrkve ili peršina, s tom razlikom da su joj isperci listova uski poput niti. Nazvana je po Lajosu Haynaldu, mađarskom nadbiskupu i kardinalu, koji se u mladosti intenzivno bavio botanikom. Strogo je zaštićena u Hrvatskoj. Cvate od svibnja do srpnja.
Valdštajnov zvončić (Campanula waldsteiniana) Vrlo je dekorativna biljka koja oblikuje jastučiće u pukotinama stijena. Raste na Velebitu i Plješivici. Ljubičastomodri vjenčići njegovih cvjetova duboko su rascijepljeni i uspravni, te su izgledom više nalik na zvjezdice nego na zvončiće. Imenovan je po Franzu Waldsteinu, austrijskom časniku i istraživaču. U Hrvatskoj je strogo zaštićen i nalazi se na Crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske, u kategoriji gotovo ugrožena. Cvate u srpnju i kolovozu.
Hrvatska gušarka (Cardaminopsis croatica) Endemična je biljka sjeverozapadnih Dinarida, osobita upravo za Velebit, na kojem je prvi put i opisana. Čini malene jastučiće u pukotinama stijena, a neobičan izgled daju joj višestruko cik-cak ispresavijane stabljike. To je nešto slabije uočljivo u vrijeme cvatnje, kad stabljike nose bijele cvjetove s po četiri zaobljene latice. Strogo je zaštićena u Hrvatskoj. Cvate u svibnju i lipnju.
Klinčić kamenjar (Dianthus petraeus subsp. petraeus) Vrlo je atraktivan balkanski endem. Raste u busenovima na planinskim kamenjarskim travnjacima. Modrozeleni su mu listovi dugački i tanki, nalik na listove trava, no ističu ga snježnobijeli cvjetovi s po pet latica narezana ruba. U Hrvatskoj je strogo zaštićen, a zbog zarastanja planinskih travnjaka nalazi se na Crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske, u kategoriji osjetljiva. Cvate od lipnja do kolovoza.
Osmica (Dryas octopetala) Patuljasti je grm iz porodice ruža. Raste u hladnim područjima sjeverne polutke (sjever i planinski predjeli). Ima sitne naborane kožaste listove koji su s donje strane dlakavi. Bijeli cvjetovi nose po osam latica i mnoštvo prašnika. Dva razdoblja u pleistocenskim ciklusima ledenih doba, mlađi i stariji drijas, dobili su ime po ovoj biljci, koja je tada bila vrlo česta. Strogo je zaštićena u Hrvatskoj i nalazi se na Crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske, u kategoriji nedovoljno poznata. Cvate od svibnja do kolovoza.
Planinski kotrljan (Eryngium alpinum) Visoka je i snažna, bodljikava biljka Alpa i Dinarida. Valjkasti cvatovi, kao i stapke koje ih nose lijepe su tamnomodre boje, a listovi srcoliki i nazubljena ruba. Raste na kamenitim planinskim travnjacima i uz rub vrtača. Strogo je zaštićen u Hrvatskoj i nalazi se na Crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske, u kategoriji najmanje zabrinjavajuća. Cvate od lipnja do rujna.
Žuti srčanik (Gentiana lutea subsp. symphyandra) Endemična je podvrsta koja raste na području Balkana i jugoistočnih Alpa. Osim intenzivno žutih cvjetova, raspoređenih u pršljenovima po visokoj i debeloj stabljici, čitava biljka je žućkasto obojena, a listovi imaju i tanku voštanu prevlaku sivomodre boje. Raste na planinskim travnjacima, ali i među stijenama. U Hrvatskoj je srčanik strogo zaštićen zakonom, a zbog ljekovitih svojstava intenzivno se sakuplja, te se nalazi se na Crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske, u kategoriji ugrožena. Cvate u svibnju i lipnju.
Ilirska perunika (Iris illyrica) Srednje je visoka biljka krupnih ljubičastomodrih cvjetova koji nose žute “brade“ na onim članovima ocvijeća koje su savijene prema dolje. Plosnati listovi, nalik na listove trava, su joj široki i dugački. Raste samo na Dinaridima istočnojadranske obale, od obalnog do pretplaninskog područja. Strogo je zaštićena u Hrvatskoj, a nalazi se i na Crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske, u kategoriji najmanje zabrinjavajuća. Cvate u svibnju i lipnju.
Runolist (Leontopodium alpinum) Planinska je biljka srednje i južne Europe. Čitav je obrastao gustim vunenastim dlakama, uključujući i poznate bijele cvjetne glavice. Listovi su mu uski, duguljasti i sivozeleni. Raste na stijenama i planinskim travnjacima. Strogo je zaštićen u Hrvatskoj. Cvate u srpnju i kolovozu.
Kranjski ljiljan (Lilium carniolicum) Endem je južnih Alpa i Dinarida. Visoke stabljike nose krupne pognute narančaste cvjetove unazad presavijenih latica, što cvjetovima daje kuglast oblik. Na Velebitu je čest oblik biljke sa žutim cvjetovima, opisan kao bosanski ljiljan (L. bosniacum), iako se vjerojatno ne radi o zasebnoj vrsti. Kranjski ljiljan raste na kamenjarskim travnjacima i među stijenama. U Hrvatskoj je strogo zaštićen, a zbog pretjeranog sabiranja i nestanka staništa, nalazi se na Crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske, u kategoriji osjetljiva. Cvate u lipnju i srpnju.
Dinarska oštrica (Oxytropis dinarica subsp. velebitica urumovii) Niska je busenasta biljka endemična za Dinaride. Njezini blijedožuti cvjetovi natisnuti su u guste izdužene cvatove. Listovi su joj rasperani i rastu u rozetama. Raste na gorskim i planinskim kamenitim travnjacima. Strogo je zaštićena u Hrvatskoj. Cvate od lipnja do kolovoza.
Idi na stranicu 2 istog sadržaja.
Izvor: NP SJEVERNI VELEBIT