Call - Nazovi

+385 98 168 8409

Adresa - Address

Dubrava 1, Bošana,
23250 Pag, Croatia

Call - Nazovi

+385 98 168 8409

Call - Nazovi

+385 98 739 296

Zaštićene biljne vrste

Neke zanimljive i zaštićene biljne vrste Nacionalnog parka Sjeverni Velebit

Zbog velike količine materijala, sadržaj je podijeljen na dvije zasebne povezane stranice

Planinski božur

Planinski božur (Paeonia mascula) Visoka je i čvrsta biljka gorskih predjela Sredozemlja. Nosi po jedan veliki i lijepi cvijet okruglastih jarko do blijedoružičastih latica. Njegovi sjajni tamnozeleni listovi razdijeljeni su dvaput na po tri liske. Raste na obraslim kamenim obroncima, na svijetlim mjestima u listopadnim šumama i među stijenama. Strogo je zaštićen u Hrvatskoj, i nalazi se na Crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske, u kategoriji gotovo ugrožena. Cvate od travnja do lipnja.

Bor krivulj

Bor krivulj (Pinus mugo) Patuljasti je planinski bor koji raste u obliku grma ili malenog stabla na planinama središnje Europe i Balkana. Posebno je prilagođen oštrim klimatskim uvjetima, pa čini najviši pojas šumske vegetacije. Tvori vrlo gustu i teško prohodnu šumu. Nosi malene češere, a mladi ženski češeri su ljubičaste boje. Cvate u svibnju i lipnju, a češeri sazrijevaju u listopadu sljedeće godine.

Hrvatski krestušac

Hrvatski krestušac (Polygala alpestris subsp. croatica) Endemična je podvrsta Balkanskih planina. Niska je, a brojne stabljike su joj tanke i polegle. Sitni cvjetovi su modri, rijetko bijeli. Hrvatski krestušac raste na kamenitim i travom obraslim padinama. Strogo je zaštićen u Hrvatskoj i nalazi se na Crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske, u kategoriji nedovoljno poznata. Cvate od travnja do lipnja.

Kitajbelov jaglac

Kitajbelov jaglac (Primula kitaibeliana) Endem je središnjih Dinarida. Niska biljka nosi zvonaste cvjetove krasne ružičaste boje. Listići su mu gusto obrasli ljepljivim dlakama. Raste u pukotinama stijena. Ime je dobio po mađarskom botaničaru i kemičaru, Pálu Kitaibelu. Strogo je zaštićen u Hrvatskoj i nalazi se na Crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske, u kategoriji nedovoljno poznata. Cvate od travnja do srpnja.

Planinska sasa

Planinska sasa (Pulsatilla alpina) Biljka je srednje i južnoeuropskih planina. Uspravna stabljika i rasperani listovi obrasli su joj dugim dlakama. Veliki, dlakavi cvjetovi bijeli su iznutra, dok izvana imaju ljubičast do crvenkast preljev. Zanimljiva je u plodu, kad joj dugački dlakavi produžetci plodova daju simpatičan čupav izgled. Raste na planinskim travnjacima i u vrtačama. U Hrvatskoj je strogo zaštićena i nalazi se na Crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske, u kategoriji gotovo ugrožena. Cvate od svibnja do kolovoza.

 

Velelisna vrba

Velelisna vrba (Salix appendiculata) Endem je dijela srednje i južnoeuropskih planina. Raste kao grm ili manje drvo. Listovi su joj s donje strane dlakavi. Stabla koja rastu na višim nadmorskim visinama imaju manje listove. Muške i ženske biljke su odvojene. Raste u šumama, šikarama i na otvorenom, u planinskom području, sve do gornje granice šume. Cvate u travnju i svibnju.

Ružičasti zmijak

Ružičasti zmijak (Scorzonera purpurea subsp. rosea) Endem je istočne srednje Europe, Balkana te središnje i istočne Italije. Cvate lijepim krupnim blijedoružičastim glavicama. Njuška tučka završava u obliku dvije dugačke ružičasta vrpce koji podsjećaju na zmijski jezik. Raste na gorskim travnjacima. U Hrvatskoj je strogo zaštićena vrsta i nalazi se na Crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske, u kategoriji nedovoljno poznata. Cvate od lipnja do kolovoza.

Malijevo devesilje

Malijevo devesilje (Seseli malyi) Endem je zapadnog Balkana. Niskog je, prizemnog rasta. Modrozeleni listovi su mu razdijeljeni u uske duguljaste liske, a gusti cvatovi u obliku štita u mladosti su crvenoružičasti, a kad se rascvatu blijedoružičasti. Ova je biljka nazvana po Franzu Malyju, dvorskom vrtlaru u Beču, koji je više puta obilazio Velebit. Raste na kamenjaru gorskih područja. U Hrvatskoj je strogo zaštićena vrsta i nalazi se na Crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske, u kategoriji gotovo ugrožena. Cvate u lipnju i srpnju.

Hrvatska sibireja

Hrvatska sibireja (Sibiraea altaiensis subsp. croatica) Endem je zapadnog Balkana, a u Hrvatskoj je nađena samo na Velebitu. Najbliži joj srodnici rastu u srednjoj Aziji. Listopadni je grm iz porodica ruža, a mali bijeli cvjetovi rastu u rahlim izduljenim cvatovima. Hrvatska sibireja raste na kamenjaru u gorskom području. Značajno nalazište je botanički rezervat Visibaba koji se nalazi na području Parka. U Hrvatskoj je strogo zaštićena i nalazi se na Crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske, u kategoriji gotovo ugrožena. Cvate u lipnju i srpnju.

Jarebika

Jarebika (Sorbus aucuparia) Listopadno je stablo Europe i zapadne Azije. Listovi su joj sastavljeni od pilastih liski. Cvate mirisnim bijelim cvatovima, obraslim bijelim vunenastim dlakama. Vrlo atraktivni i uočljivi su brojni jarkocrveni ili intenzivno narančasti plodovi koji se na jesen pojavljuju u gustim nakupinama. Raste u listopadnim, uglavnom bukovim šumama gorskog područja. Zaštićena je u Hrvatskoj. Cvate u svibnju i lipnju.

Okruglasti kaćun

Okruglasti kaćun (Traunsteinera globosa) Planinska je biljka središnje i jugoistočne Europe. Jedina je europska vrsta ovog roda. Ima mali broj listova, a lijepi kuglasti cvat je svijetloljubičaste ili ružičaste boje. Raste na gorskim livadama. Strogo je zaštićena vrsta u Hrvatskoj. Cvate od lipnja do kolovoza.

Planinčica

Planinčica (Trollius europaeus) Biljka je sjevernih i planinskih područja Europe i zapadnog Sibira. Visoke stabljike najčešće nose jedan kuglasti cvijet intenzivne limunasto-žute boje, a listovi su joj dlanasti. Raste na vlažnim livadama gorskih područja, ali i u vrtačama i dolcima u kojima dugo leži snijeg. Posebno je dojmljiv prizor kad planinčica u velikom broju procvate na Štirovači, jedinoj vlažnoj livadi u Parku. Zaštićena je u Hrvatskoj i nalazi se na Crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske, u kategoriji gotovo ugrožena. Cvate u svibnju i lipnju.

Bijela čemerika

Bijela čemerika (Veratrum album) Planinska je biljka Europe i Azije. Visoka je i čvrsta, a veliki eliptični listovi imaju izražene uzdužne žile. Bijeli duguljasti cvatovi razgranjeni su. Raste na gorskim travnjacima i čistinama, na kojima je vrlo uočljiva. Jedna je od najotrovnijih velebitskih biljaka, s čim je vjerojatno u vezi i njezino ime. Mlade biljke nalikuju mladim žutim srčanicima. Strogo je zaštićena vrsta u Hrvatskoj i nalazi se na Crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske, u kategoriji nedovoljno poznata. Cvate od lipnja do kolovoza.

Povratak na stranicu 1 istog sadržaja.

Share This
Skip to content