Call - Nazovi

+385 98 168 8409

Adresa - Address

Dubrava 1, Bošana,
23250 Pag, Croatia

Call - Nazovi

+385 98 168 8409

Call - Nazovi

+385 98 739 296

Šumske biljne zajednice

Šumske biljne zajednice Nacionalnog parka Sjeverni Velebit

Zbog količine materijala sadržaj stranice Šumske biljne zajednice podijeljen je na dvije zasebne ali povezane stranice.

Veći dio Nacionalnog parka Sjeverni Velebit (više od 80% površine), prekriven je šumama kod kojih se može dobro uočiti visinska raščlanjenost (zonacija). Biogeografski one pretežno pripadaju eurosibirsko-sjevernoameričkoj regiji te manjim dijelom mediteranskoj regiji. Iako na području Parka do sada nije bilo detaljnih istraživanja biljnih zajednica šuma, za šire područje sjevernog Velebita zabilježeno je 14 različitih šumskih biljnih zajednica.

Šuma hrasta medunca

Šuma hrasta medunca i bijelog graba (Querco-Carpinetum orientalis)

Ova šumska zajednica zauzima velika područja južnih ekspozicija čitavog Velebita. Kroz duga stoljeća, možda čak i tisućljeća, ljudi su je intenzivno iskorištavali – sjekli su je, krčili, puštali stoku na ispašu i slično. To je dovelo do toga da su danas velika područja ove biljne zajednice u obliku panjače, šume u kojoj su stabla izrasla iz panjeva. Vrlo su važne za očuvanje tla od erozije. U sloju drveća osim medunca (Quercus pubescens) i bijelog graba (Carpinus orientalis) rastu crni jasen (Fraxinus ornus), maklen (Acer monspessulanum), cer (Quercus cerris) i oskoruša (Sorbus domestica). U sloju grmlja najčešće su vrste: grmoliki grašar (Coronilla emerus subsp. emeroides), obična rujevina (Cotinus coggygria), drača (Paliurus spina-christi), drvolika pucalina (Colutea arborescens), rašeljka (Prunus mahaleb), drijen (Cornus mas) i trnina (Prunus spinosa). Od prizemnog rašća najzanačajnije su vrste: oštrolisna šparoga (Asparagus acutifolius), primorski čubar (Sataureja montana), klasasta čestoslavica (Veronica spicata), velika crvena djetelina (Trifolium rubens), bijeli jasenak (Dictamnus albus) i druge.

Šuma crnog graba

Šuma crnog graba i hrasta medunca (Ostryo-Quercetum pubescentis)

Ova šuma također je razvijena u raznim degradiranim oblicima prvotne šume. Zauzima pojas iznad šuma bijelog graba i hrasta medunca na primorskoj padini Velebita. Pojavljuje se uglavnom na vapnenačkim tlima, u obliku fragmentiranih šumaraka i šikara, a ima veliko značenje za očuvanje tla. Uz crni grab (Ostrya carpinifolia) i medunac (Quercus pubescens), najčešće su vrste crni jasen (Fraxinus ornus), javor gluhač (Acer obtusatum), cer (Quercus cerris), javor mliječ (Acer platanoides), kitnjak (Quercus petraea) i obični grab (Carpinus betulus).

Bukova šuma - šumske biljne zajednice Velebita

Bukova šuma s jesenskom šašikom (Seslerio autumnalis-Fagetum)

Ova šuma zauzima donji pojas velebitskih bukovih šuma primorskih padina. Pridolazi na nadmorskim visinama između 700 i 1300 metara, a karakterizira je prisutnost termofilne vrste jesenje šašike (Sesleria autumnalis) koja u jesen poput tepiha prekriva čitavo tlo. U sloju drveća prevladava bukva (Fagus sylvatica), no još su primiješani javor gluhać (Acer obtusatum), crni grab (Ostrya carpinifolia), gorski javor (Acer pseudoplatanus), mukinja (Sorbus aria) i crni jasen (Fraxinus ornus). U sloju grmlja najčešći su vunasta udikovina (Viburnum lantana), drijen (Cornus mas), bradavičasta kurika (Euonymus verrucosus) i prava krkavina (Rhamnus cathartica). Najvažnija u prizemnom sloju je jesenja šašika (Sesleria autumnalis), a česte su medenika (Melittis melissophyllum), prstasti šaš (Carex digitata), gronjasti vratić (Tanacetum corymbosum), šumski pavlovac (Aremonia agrimonoides), koprivastolisni zvončić (Campanula trachelium) i druge.

Šuma crnog bora - šumske biljne zajednice Velebita

Šuma crnog bora i dunjarice (Cotoneastro-Pinetum nigrae) – šumske biljne zajednice

Veoma je zanimljiva šumska zajednica koja sadrži niz sredozemnih vrsta, kao što su šmrika (Juniperus oxycedrus), maklen (Acer monspessulanum), smrdljika (Pistacia terebinthus), grmoliki grašar (Coronilla emerus subsp. emeroides) i druge. Uz njih tu rastu i tipične „borove“ vrste kao što su proljetna crnjuša (Erica herbacea), mušmulica (Cotoneaster nebrodensis), jajolika merala (Amelanchier ovalis) i druge. Autohtone šume crnog bora na sjevernom Velebitu su relikti – ostaci nekad mnogo šire rasprostranjenih šuma.

Brdska bukova šuma

Brdska bukova šuma (Lamio orvalae – Fagetum)

Ova zajednica zauzima vrlo uzak pojas na kontinentalnoj strani Velebita između 600 i 900 m nadmorske visine. Osim bukve tu rastu gorski javor (Acer pseudoplatanus), brijest (Ulmus glabra) i druge vrste.

Velecvijetna gorska metvica

Dinarske bukovo – jelove šume (Omphalodo vernae-fagetum)

Ove šume pridolaze na nadmorskim visinama od 1000 do 1400 m. Značajne vrste koje rastu u ovim šumama osim bukve (Fagus sylvatica) i jele (Abies alba) su proljetno mišje uho (Omphalodes verna), šumsko volujsko oko (Hacquetia epipactis), kranjska mlječika (Euphorbia carniolica), višegodišnji prosinac (Mercurialis perennis), žestika (Rhamnus alpinus subsp. fallax), šumski pavlovac (Aremonia agrimonoides), velika mrtva kopriva (Lamium orvala), širokolisna kurika (Euonymus latifolius) i velecvjetna gorska metvica (Calamintha grandiflora).

 

Pretplaninska bukova šuma

Pretplaninska bukova šuma s gorskim javorom (Polysticho lonchitis-Fagetum)

Zauzima najviše položaje sjevernog Velebita gdje raste na nadmorskim visinama od 1200 do najčešće 1500 metara u klimatskim uvjetima koje obilježavaju velike količine snijega, niske temperature, kratko vegetacijsko razdoblje i jaki vjetrovi. Stabla su u ovoj šumi karakteristično savijena u donjem dijelu debla, zbog pritiska dugotrajnog snijega i vjetra. U sloju drveća prevladava bukva (Fagus sylvatica), a čest je i gorski javor (Acer pseudoplatanus). Sloj grmlja je slabije razvijen, a čine ga obični likovac (Daphne mezereum), planinska kozja krv (Lonicera alpigena), a u višim predjelima velelisna vrba (Salix appendiculata), kupina kamenjarka (Rubus saxatilis), šumska ruža (Rosa pendulina) i planinski ribiz (Ribes alpinum). U sloju prizemnog rašća najznačajnije su vrste: kopljasta papratnjača (Polystichum lonchitis), okruglolisna kamenika (Saxifraga rotundifolia), gola ljepika (Adenostyles alpina), šumska urezica (Homogyne sylvestris), širokolisna čestoslavica (Veronica urticifolia), platanastolisni žabnjak (Ranunculus platanifolius), žuti osjak (Cirsium erisithales), trodjelni odoljen (Valeriana tripteris), crijemuž (Allium ursinum) i druge.

Jelova šuma - šumske biljne zajednice Velebita

Jelova šuma s milavom (Calamagrostio-Abietetum) – šumske biljne zajednice

Ova zajednica se razvija na raskidanim vapnenačkim blokovima. Raste na višim nadmorskim visinama u okviru pojasa pretplaninskih bukovih šuma, a u nižim predjelima u okviru gorskog pojasa bukovo-jelovih šuma. Osvaja najstrmija staništa i sprječava eroziju na najugroženijim položajima. Vrste ove zajednice su prijelazna klečica (Juniperus intermedia), šumska šašuljica (Calamagrostis arundinacea), planinska pavitina (Clematis alpina), gola ljepika (Adenostyles alpina), šumska ruža (Rosa pendulina), crna kozja krv (Lonicera nigra), velelisna vrba (Salix appendiculata), smeđa slezenica (Asplenium trichomanes), mnogocvjetni Salamunov pečat (Polygonatum multiflorum), klasasta zečica (Phyteuma spicatum) i druge.

 

Idi na stranicu 2 istog sadržaja.

Share This
Skip to content