Grižine
Grižine u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit
Grižine su najmanji i najrasprostranjeniji krški oblici. Njihova brojnost i osebujnost na Sjevernom Velebitu, a poglavito na području strogog rezervata Hajdučkih i Rožanskih kukova, jedan je od najljepših zapisa koje je voda ostavila na kamenu. Odlikuju se izuzetnom raznolikošću oblika.
Prema stupnju raspucalosti stijena razlikujemo grižine koje se oblikuju na kompaktnim stijenama, bez pukotina i prslina (žljebovi, kamenice i biokorozijska udubljenja) i one čije je formiranje predisponirano pukotinskim i prslinskim sustavima (škrape).
Žljebovi
Žljebovi se oblikuju na kompaktnim stijenama, bez pukotina i prslina. Mogu se formirati na malim kamenim blokovima (od nekoliko dm2), ali i na velikim stijenama. Njihova duljina može biti milimetarska, ali mogu biti veliki i nekoliko desetaka metara.
U vršnom području Parka, poglavito na području Hajdučkih i Rožanskih kukova, koje karakterizira velik broj maglovitih i oblačnih dana, raznolikosti žljebova uvelike pridonose i oborine nastale izravnim prianjanjem čestica vode iz oblaka i magle (primjerice, 1981. i 1990. u svim je danima prosinca zabilježena gusta magla, a 1984. zabilježeno je 160 oblačnih dana u godini.
Žljebovi se oblikuju najčešće na nagibima većim od 30°. Povećanjem nagiba postaju sve dublji i uži, a smanjenjem nagiba, uslijed sporijeg otjecanja vode, postaju plići i širi te poprimaju zaobljen izgled. Njihovi bridovi tada se sve više istanjuju, postaju oštriji, a na njihovim stranama dolazi do oblikovanja sekundarnih žljebova, koji su manji i plići u odnosu na primarni žljeb. Sekundarni žljebovi često se javljaju na nagibima manjim od 12°.
Kamenice
Kamenica je uleknuće u stijeni kružnog oblika. Formira se na kompaktnoj stijeni (bez pukotina i prslina), na ravnim ili blago nagnutim površinama. Dubina joj je u rasponu od par pa do nekoliko desetaka centimetara, a širina i duljina od nekoliko centimetara do nekoliko metara.
U vršnoj zoni one su rijetke i relativno su manje nego na nižim predjelima velebitske padine. Ograničavajući čimbenik za njihov potpuni razvoj (veći oblici) u vršnoj zoni planine niske su temperature i pojava leda, koja često dovodi do uništenja forme kamenice. U vršnoj zoni, na području Hajdučkih i Rožanskih kukova, zabilježena je samo jedna kamenica, na Crikveni, promjera tek pola metra.
Biokorozijska udubljenja
Biokorozijska udubljenja sitne su šupljine u stijeni, čiji se nastanak veže za cijanobakterije koje se ubušuju u stijenu, stvarajući rupice dubine 1 mm. Na njihovo mjesto potom dolaze druge organske vrste, koje zbog produkcije CO2 i organskih kiselina nastavljaju korozijski proces, proširujući rupice i stvarajući šupljine u stijeni.
Škrape
Škrape su žljebasta udubljenja koja nastaju u razdrobljenim karbonatnim stijenama na nagibima većim od 12°. Najveći broj raznolikih oblika i veličina posebno se ističe u područjima najveće tektonske razlomljenosti, najčešće u područjima građenim od velebitskih breča. Brečasta struktura stijena, uz velik broj pukotinskih i prslinskih sustava, uvjetuje neravnomjerno trošenje i otapanje stijena te razvoj izrazito velikog broja škrapa nepravilnog oblika.
Za razliku od Velebitskih breča, u deblje uslojenim stijenama, posebice jurskim vapnencima, škrape su pravilnijeg oblika jer su korozijski procesi usmjereni samo pukotinama koje su nastale u procesu taloženja ili rasjedanja, dok u tanko uslojenim jurskim vapnencima one najčešće izostaju.
Po obliku se razlikuju škrape nastale na ogoljelim stijenama, izravno izloženim oborinskim vodama, i škrape nastale ispod humusa i vegetacije.
Škrape nastale pod izravnim utjecajem atmosferskih voda imaju znatno uže i dublje kanale, za razliku od škrapa nastalih ispod pedološkog pokrivača, gdje je odnos širine i dubine kanala znatno manji. Razlog tome jest što se otapanje stijena ispod pedološkog pokrivača odvija lateralno, u svim pravcima, čime ravnomjerno dolazi do širenja i produbljivanja kanala. Otapanje stijena u tom je slučaju intenzivnije jer su oborinske vode dodatno obogaćene i kiselinama nastalim truljenjem organske tvari u tlu.
Izvor: NP SJEVERNI VELEBIT